Velika Remeta – Pod senkom najvišeg zvonika Srema

Blagoslov prirode

06.8.2025.

Iako je o njemu dosta pisano i iako je reč o jednoj od najpoznatijih svetinja Fruške gore, manastir Velika Remeta zapravo je prilično misteriozan. Istorijskih podataka o njegovom nastanku i okolnostima u kojima je živeo u prvim vekovima nema mnogo, pa o svemu detaljnije, ali i koloritnije govore legende kraja.

Ipak, ništa od ovoga ne umanjuje značaj ove drevne svetinje. Naprotiv!

Zadužbina Nemanjića?

06_Kuveždin_Blog_5

 

Velika Remeta nalazi se u istočnom delu Fruške gore. Skrila se duboko u planini, na visini od oko 270 metara, na mestu koje je najverovatnije smatrano svetim još u drevna vremena. Odjek toga, krije se i u njenom imenu. Slično kao što je to slučaj sa manastirom Mala Remeta, i Velika Remeta svoj naziv najverovatnije duguje pustinjacima – eremitima koji su ovde u prošlosti živeli.

Nije najjasnije kada je ovaj manastir nastao. Legenda kaže da ga je podigao kralj Dragutin Nemanjić, na mestu gde je pao sa konja i ostao trajno hrom. Sa druge strane, prvi pisani tragovi o Velikoj Remeti potiču iz 16. veka – manastir se pominje u jednom fermanu sultana Sulejmana Veličanstvenog iz 1543. a pod tim imenom moguće ga je pronaći u turskim dokumentima počev od 1562. godine.

Jedan od najstarijih freskopisa na Fruškoj gori

06_Kuveždin_Blog_2

 

Veruje se da je izgradnja današnjeg hrama posvećenog Svetom Dimitriju započeta još u 15. veku. Zidana od cigle i u osnovi krstobrazna, ova crkve je imala sve elemente tzv. „raške škole“, ali su je radovi tokom kasnijih vekova pretvorili u potpuno barkonu građevinu kakva je danas.

Izvesno je da je manastir živopisan i spolja i iznutra u 16. stoleću. Nažalost, od tog freskopisa nije mnogo ostalo. U unutrašnjosti su sačuvani tek tragovi, ali su na spoljnim zidovima hrama, čak i danas, uočljive tri predstave – Svetog Dimitrija, Bogorodice sa Hristom, kao i tri neidentifikovane svetačke figure. Zahvaljujući ovome, Velika Remeta mesto je gde možete videti ostatke jednog od najstarijeg freskopisa na Fruškoj gori.

Najviši toranj Srema

06_Kuveždin_Blog_3

 

Manastir je tokom vekova dograđivan i menjao je izgled. Podignuti su konaci koji su ga uokvirili sa sve četiri strane. Izgrađene su dve kapele posvećene Svetom Jovanu Krstitelju i Uspeniju Presvete Bogorodice.

Ipak, Velika Remeta danas je najprepoznatljivija po zvoniku koji je crkvi pridodat 1735. zahvaljujući narudžbini braće Jakova i Andreje Andrejevića iz Sremskih Karlovaca. Izgradio ga je nemački majstor Johanes Vilhelm, a sa svojih osam spratova i 38.6 metara visine (sa krstom oko 40 metara) suvereno je vladao fruškogorskim krajolikom.

Čak i danas, reč je o najvišem zidanom tornju u čitavom Sremu.

Prvi putopis u istoriji srpske književnosti

06_Kuveždin_Blog_6

 

Za Veliku Remetu vezana je i jedna zanimljivost iz sveta književnosti. Naime, početkom 18. veka, u ovom manastiru je boravio Jerotej Račanin, srpski pisac i prepisivač crkvenih knjiga. Upravo na ovom mestu, on je 1721. napisao svoje „Putešestvije ka gradu Jerusalimu“, delo koje se vodi kao prvi putopis u srpskoj književnosti.

Izgubljeni ikonostas

06_Kuveždin_Blog_4

 

Sve do 1941. u Velikoj Remeti se čuvao jedan od najzanimljivijih ikonostasa u čitavoj Vojvodini.

Uobičajno je da oltarsku pregradu radi jedan umetnik i da ikone na njoj predstavljaju jedinstvenu celinu, duhovnu, koliko i stilsku. To nije bio slučaj sa ikonostasom u Velikoj Remeti! Njega su činile ikone ne samo različitih majstora, već i iz različitih vremenskih perioda, pa i umetničke vrednosti.

Najstarije, prestone ikone, poticale su iz 17. veka i na Frušku goru su, zajedno sa mnogim drugim crkvenim dragocenostima, došle iz manastira Rakovica kraj Beograda, sa Drugom seobom Srba 1739. godine. Bile su dar iz carske Rusije i dela najpoznatijih tamošnjih majstora tog vremena – Tihona Ivanova, Spiridona Virigorjeva, Jovana Maksimova i Leontija Stefanova. Ikone u drugim zonama ikonostasa nisu bile potpisane, pa se nisu znali njihovi autori, a smatrane su i za mlađe i manje umetničke vrednosti.

Nažalost, ovaj neobični ikonostas stradao je tokom Drugog svetskog rata. Preživeli delovi, kao i preostale ikone danas se čuvaju u Muzeju srpske pravoslavne crkve u Beogradu i Galeriji Matice srpske u Novom Sadu, dok se u Velikoj Remeti nalaze samo Spasiteljeva ikona nepoznatog autora, kao i Bogorodica sa Hristom koju je uradio Leontije Stefanov.

Ikonostas koji danas postoji u manastiru novijeg je datuma.

Stradanje – tokom rata i posle…

07_Velika Remeta_Blog_7

 

Nije bilo vojske, od Turaka na ovamo, koja je prošla Sremom a da, u manjoj ili većoj meri, nije donela razaranje Velikoj Remeti. U svojoj dugoj istoriji manastir je stradao nekoliko puta, ali se ništa ne može porediti sa uništenjem koje je preživeo tokom Drugog svetskog rata. Tada je opljačkan, bratstvo je proterano, a konaci spaljeni i delom srušeni.

Situacija se nije popravila ni nakon 1945. Ruševine su korišćene kao obor za stoku, a ovde su jedno vreme bili smešteni i kažnjenici koji su radili na izgradnji obližnjeg puta. U narednim godinama manastirski kompleks služio je kao đačko odmaralište. U tom periodu izvedeni su i prvi radovi na obnovi i zaštiti zdanja, ali je rekonstrukcija manastira u celini izvršena tek 1982. godine.

Što se tiče duhovnog života, on je ponovo uspostavljen 1971. dolaskom prvog monaha Danila koji je kasnije postao i prvi posleratni iguman Velike Remete. Od tada traje postepena obnova ove svetinje.

Danas, sa svojim drevnim manastirom, bajkovitim vrtom, jezercetom i replikom Vitlejemske pećine, ušuškana u zelenilo, cvrkut ptica i zujanje pčela sa obližnjih košnica, Velika Remeta ponovo je jedan od najlepših manastirskih kompleksa na Fruškoj gori.

A kada se sa starog, gorostasnog tornja oglase zvona, odjekuje ceo Srem… baš kao nekada.

Autor: Aleksandra Bogdanović – Istorijski zabavnik

Zaprati Jazak vodu na Instagram-u

Zaprati Jazak vodu na Facebook-u

Politika upravljanja kolačićima

O kolačićima

Prilikom posete internet stranice www.jazakvoda.rs čiji je vlasnik Naftna industrija Srbije a.d. Novi Sad („NIS“), prikupljaju se informacije koje su neophodne kako bi se unapredilo Vaše korisničko iskustvo. Ove tehnologije, koje uključuju kolačiće, piksele, veb oznake (engl. web beacons) i gif-ove, u ovoj Politici upravljanja kolačićima zajednički nazivamo „kolačići“.

Informacije o zaštiti podataka o ličnosti koji se obrađuju od strane NIS-a možete pronaći u našoj Politici privatnosti (link do Poltikie), a ukoliko imate bilo koje pitanje u vezi sa obradom podataka o ličnosti, molimo Vas da kontaktirate organizacioni deo NIS-a nadležan za upravljanje zaštitom podataka o ličnosti, slanjem upita na adresu elektronske pošte fkz@nis.eu

Korišćenjem kolačića (engl. „cookies“) na našoj internet stranici možemo prikupljati podatke o Vašem računaru koji mogu da uključuju IP adresu, tip pretraživača (engl. browser), ime domena, vreme pristupa i adrese internet stranica. Na internet stranici www.jazakvoda.rs je omogućena primena kolačića samo u slučaju da ste nam za tu aktivnost dali Vaš pristanak odabirom odgovarajuće opcije u delu podešavanja opcija za upravljanje kolačićima (link do podešavanja).

Šta su kolačići

Kolačići su male tekstualne baze podataka (datoteke) koje se obično preuzimaju na Vaš računar, tablet ili mobilni uređaj (u nastavku teksta: uređaj) s internet lokacija koje posećujete. Kolačići se koriste za rad svih funkcija internet stranice, ostvarivanje boljeg korisničkog iskustva, a omogućavaju i vršenje analitike poseta stranici i napredno online oglašavanje.

Vrste kolačića

Kako biste bolje razumeli kolačiće i kako ih kontrolisati, u nastavku možete saznati koje vrste kolačića postoje, kao i kako se isti koriste na internet stranicama:

  • Kolačići prvog lica (engl. „first party cookies“)Kolačići koje je na Vaš uređaj instalirala organizacija čiju internet stranicu posećujete poznati su kao kolačići „prvog lica“.
  • Kolačići trećeg lica (engl. „third party cookies“)Kolačići koje je na Vaš uređaj instalirala druga organizacija u odnosu na onu stranicu koju posećujete poznati su kao kolačići „trećeg lica“.
  • Stalni kolačići (engl. „persistent cookies“)Stalni kolačići ostaju sačuvani na Vašem uređaju i nakon zatvaranja internet pretraživača. Uz pomoć ovih kolačića internet stranice čuvaju podatke kako bi Vam se olakšalo njihovo korišćenje. Na primer, internet stranice koje zahtevaju unos korisničkog imena i lozinke će zapamtiti Vaš unos koji će se pojavljivati pri svakoj novoj poseti.
  • Privremeni kolačići (engl. „session cookies“)Privremeni kolačići uklanjaju se s Vašeg uređaja u trenutku zatvaranja internet pretraživača putem kojeg ste posetili određenu internet stranicu. Pomoću ovih kolačića stranice pohranjuju privremene podatke koji služe za njeno ispravno funkcioniranje..

Koje kolačiće koristi internet stranica www.jazakvoda.rs?

Kolačići koje je na Vaš uređaj instalirala organizacija čiju internet stranicu posećujete poznati su kao kolačići „prvog lica“.

  • Neophodni kolačići ili strogo potrebni kolačići su kolačići koji se upotrebljavaju kako bi stranica mogla da funkcioniše i ne mogu biti isključeni. Možete podesiti Vaš internet pretraživač da Vas obavesti o korišćenju ili da blokira ove kolačiće, ali u tom slučaju neki delovi internet stranice neće funkcionisati.
  • Ostali kolačići – od stalnih kolačića NIS koristi:
    • Ukoliko podešavate jezik, veličinu fonta ili određenu verziju sajta (npr. režim visokog kontrasta), za to se koriste kolačići za podešavanje korisničkog interfejsa. Po izvršenom podešavanju nije potrebno da navodite svoje preferencije prilikom sledeće posete ovom sajtu.
    • Ako koristite delove sajta za čiji pristup vam je potrebna registracija, u tu svrhu na vaš računar postavljamo kolačić za autentifikaciju. Ovo vam omogućava odlazak i povratak na te delove sajta bez ponovne autentifikacije.
    • Kako bismo pratili broj poseta radi merenja i poboljšanja performansi naše internet stranice, koristimo kolačiće prvog lica. Zahvaljujući ovim kolačićima možemo odrediti koje stranice su popularne odnosno manje popularne. Takođe, zahvaljujući njima možemo da vidimo na koji način se posetioci kreću na internet stranicama, odnosno kako ih koriste. Sve informacije koje ovi kolačići prikupljaju su agregirani, te predstavljaju anonimizovane podatke. Ukoliko ne dozvolite ove kolačiće, nećemo imati informaciju kada ste posetili našu stranicu.
    • Za praćenje mrežne statistike možemo koristiti i servise poput Google Analytics. U tom slučaju Google na vaš računar postavlja kolačić trećeg lica. Takav kolačić postavlja se i kada koristimo Google mape.

Uključivanje i isključivanje kolačića

Na internet stranici nisgazprom.rs korisnik u svakom trenutku može isključiti ili uključiti kolačiće promenom podešavanja ponuđenih opcija upravljanja kolačićima. Ako isključite kolačiće, isti se neće čuvati na Vašem internet pretraživaču. Kolačići se mogu isključiti i preko podešavanja internet pretraživača.

Svrha kolačića je poboljšanje i omogućavanje upotrebe naših internet stranica i njihovih procesa, te je potrebno imati u vidu da sprečavanjem ili brisanjem kolačića možete onemogućiti funkcionisanje svih delova stranice ili prouzrokovati njihov drugačiji rad i izgled u internet pretraživaču.

Ukoliko isključite oglašivačke kolačiće moguće je da prikazivanje naših oglasa bude manje relevantnog sadržaja za Vas ili Vam se isti oglas može pokazati više puta nego što to želite.

Internet pretraživači omogućavaju promene podešavanja kolačića. Podešavanja se najčešće nalaze u meniju „Opcije” (engl. „Options“) ili „Parametri” (engl. „Preferences“). Dole navedeni linkovi mogu biti od pomoći ukoliko korisnik želi bolje da razume ova podešavanja:

Takođe, kao izvor dodatnih informacija za upravljanje kolačićima možete da koristite i stranicu <a href=“http://www.aboutcookies.org/“> www.aboutcookies.org </a>.

Dodatne informacije o kolačićima

Društvene mreže takođe mogu da postavljaju kolačiće na Vaš računar. To se događa na internet stranicama koje vam omogućavaju prijavu i registraciju putem naloga društvenih mreža, te ukoliko delite sadržaj internet stranice na društvenim mrežama. Konkretni uticaj na Vašu privatnost će se razlikovati od društvene mreže do društvene mreže i zavisi od podešavanja privatnosti koje ste izabrali na tim mrežama. Kako upravljati ovim kolačićima možete saznati na internet stranicama tih društvenih mreža.

Na sledećim linkovima možete da saznate više informacija o kolačićima i pravilima privatnosti: